Saturday 9 April 2011

"Varvari", Alesandro Bariko

Alesandro Bariko (http://puntofuturo.wordpress.com)

"Dakle, pojavila se Betovenova Deveta i zanimljivo je kako su je doživeli. Svet, kritičari, svi.

"Elegancija, čistota i mera, koje su bile principi naše umetnosti, postepeno su uzmakle pred tim novim stilom, frivolnim i izveštačenim, koji je počeo da dominira u ovom našem vremenu sklonom površnosti. Mozgovi koji, po obrazovanju i navici, nisu kadri da misle ni o čemu drugom osim o odeći, modi, tračevima i (...) moralnom rasulu, imaju poteškoća da izvuku jedno istančanije i manje grozničavo zadovoljstvo iz nauke i umetnosti.
Betoven piše za te mozgove, i u tome, čini se, ima izvesnog uspeha, ako treba da verujem u hvalospeve koji, kako vidim, pljušte sa svih strana, veličajući ovo njegovo poslednje delo“
(The Quarterly Magazine and Review, 1824.)
Eto.

Komično je da Deveta, danas, predstavlja upravo jedno od najčvršćih i najuzvišenijih uporišta te tvrđave kojoj preti invazija varvara. Ta muzika je postala barjak, himna, poslednje utvrđenje. Ona je naša civilizacija. E pa, imam za vas jednu vest. Postojalo je vreme kada Deveta bila barjak varvara! (...) 
Povodom Devete, čujte i ovo. Zašto su CD-ovi baš te veličine i zašto imaju baš tu minutažu koju imaju? U suštini, kada su ih izmislili, mogli su da ih naprave i malo većima, ili malo manjima, zašto baš te veličine? Odgovor: u Filipsu su, 1982. godine, kada su o tome odlučivali, zaključili sledeće: na njih treba da stane čitava Betovenova Deveta. U to doba bio je potreban nosač od 12cm kako bi se to izvelo. I tako je nastao CD.
I dan-danas se jedan Madonin disk, na primer, prilagođava dužini trajanja ove simfonije.“

. . . 

Serija Barikovih tekstova pisanih za dnevne novine 2006. godine objedinjena je koricama knjige „Varvari“ i konačno objavljena i na našem jeziku (Paideia >>).

Još od čitanja eseja „Next“ (na 80 strana uradio je koliko Naomi Klajn na 800, što ne znači da je Klajnova loša), bilo je jasno da Bariko nije samo vrhunski pripovedač („Okean, More“, „Zamkovi gneva“, „Pijanista“, „Ova priča“...) već i sjajan posmatrač. 

Baveći se svaštarijama - od Gugla, preko fudbala, pa sve do vina, Bariko definiše i analizira promene, varvare koji dolaze i "menjaju svet kakav poznajemo".

Obavezno čitanje.



12 comments:

  1. u drugoj godini gimnazije sam dobio njegovu 'city' za odlican uspeh i primerno vladanje.. :) odusevio me je tada i nije me razocarao do sada..

    ReplyDelete
  2. Zanimljivo - "City" je i meni bila prva od svih njegovih knjiga, ali je nisam dobio za odlican uspeh i primerno vladanje, vec od drugarice za rodjendan :) - u moje vreme su se za odlican uspeh dobijale malo drugacije knjige... Imas, dakle, srece! :)

    ReplyDelete
  3. Bariko me je smrvio ovde pominjanim "City"-jem pre nesto vise od desetak godina, ta knjiga krije i sjajan mini-esej "o intelektualnom postenju".
    Redak tip.

    Nastavicu da preporucujem :)

    ReplyDelete
  4. Evo da i školica koju pohađam nečemu posluži.

    Naučila sam da je reč varvar, nastala u stvari stapanjem Var Var, što je neka vrsta onomatopeje životinja (Heleni), nešto kao Nja Nja ili Grok Grok.

    ReplyDelete
  5. Genijalno!
    Nisam znao za taj detalj... A nedavno sam, citajuci neku istoriju Evrope pronasao da je cuvena recenica "gde mi prodjemo tu trava ne raste" zapravo bio sastavni deo nekog izvestaja Vizantijskih pogranicnih sluzbi koje su pratile kretanje Slovena... I u jednom od njih je, navodno, pisalo - gde oni prodju trava se vise ne podize :)

    ReplyDelete
  6. Što ja ovde imam lepe stvari da pročitam... :) I da se upišem na listu onih kojima je "City" prva Barikova pročitana knjiga :)

    ReplyDelete
  7. :)
    Mogla bi da se izvuce zanimljiva paralela - oni kojima je "City" bila njegova prva knjiga i oni kojima je "City" RTV Pink bio prva vazna emisija?

    ReplyDelete
  8. Od barika najvise cijenim okean,more, narocito poglavlje brodolom. cijeli roman je zapravo, u originalu, napisan tako da zvuci kao plima i oseka. nisam ljubitelj ostalog osim mozda novecenta. Mrvicu mi je pre-tehnicki i ciljano predan zanatu pisanja, a ne knjizevnosti iako se moji najblizi ne slazu sa mnom :-)
    Ps. Hvala na preporuci za tauera. Ako jos nisi citao uzvracam preporukom za trilogiju Velika sveska agote kristof.

    Pps. Barbari dolazi od grcke onomatopeje za one koji mucaju, dakle sve grozne i nepozeljne strance :-)

    Fantasticna

    ReplyDelete
    Replies
    1. Pošto se vraćamo na Barika, da prijavim da sam pre neko veče završio i najnoviji roman(čić), nedavno ga je objavila "Paideja" - zove se "Emaus". Za razliku od "Ove priče" koja je po naraciji i stilu slična - i sasvim je dobra - "Emaus" je "samo" dobar - nekoliko briljatnih pasaža, dobar za opušteno nedeljno popodne.

      A sa distance od nekoliko meseci od ovog kratkog bavljenja Barikom, da potvrdim da je "Okean, more" def. najomiljenija, zatim "Zamkovi gneva", onda sve ostalo.

      Hvala za preporuku za "Veliku svesku"! Do sada smo se ona i ja promašivali u više navrata, izgleda da je vreme da se i to pročita :)

      Delete
    2. mislim da se neces pokajati, anglosaksonski bi se reklo: mind-blowing roman. :)

      Delete
    3. misliš, "srpski rečeno" :) Ok, zapućujem se ka knjižari... Ali me na stolu čekaju tri načeta čuda, ne može gđa Krišof sad preko reda ;)

      Delete