Sunday 16 March 2014

"KOSMOS", ponovo! (i zašto pišem o tome na dan izbora)

Odavno znam da je to ta knjiga: tvrdo ukoričeno izdanje koje bih stavio u torbu ukoliko bih bio stavljen pred ono staro pitanje: "koju knjigu biste poneli sa sobom na pusti ostrvo?"

Kao klinac sam imao sreće: u godini ulaska kolor televizora u naš mali stan počelo je emitovanje serije "Kosmos" koju je vodio Karl Segan, otkrivajući nam sve što je važno, a šta smo do tada kao vrsta otkrili u vezi sa univerzumom; kao i tajne koje još uvek čekaju rešenje, ideju, ključ, izgubljeni svitak koji je nestao u požaru Aleksandrijske biblioteke ili letelicu na nuklearni pogon koja će odleteti van sunčevog sistema i potvrditi šta se nalazi tamo daleko, gde se ne tako davno prvi zagledao Galilej.

Naravno, Segan se u seriji i knjizi nije bavio samo nebom iznad nas - dalekim zvezdama, svetovima i maglinama - već je otkrivao tajne univerzuma kao takvog, bavio se misterijama koje su razotkrivane fantastičnim tempom u proteklih 400-500 godina, a koje su čekale odgonetku još od prvog crteža bizona na zidu neke pećine. Prelistavao je čitava poglavlja umetnosti, biologije, mehanike, vere i filozofije, baveći se i "moralnim kodeksom u nama", markirajući događaje koji su nas usporili ili skrenuli na pogrešan put u otkrivanju tajni kosmosa oko nas na hiljadu ili više godina.



Serija "Kosmos" bila je početkom osamdesetih i omiljena i gledana, tako da je izdavač Otokar Keršovani iz Rijeke ubrzo Jugoslaviji ponudio i knjigu po kojoj je serija rađena i to u dve verzije - latiničnu i ćiriličnu, koje su se mogle naručiti i poštom, ukoliko su klinci previše nestrpljivi i ne žele da čekaju da se pojavi u knjižarama. 

Tako je negde u zimu 1983. jedan primerak stigao i u moje ruke i svet više nije bio isti.
Postao je jasniji.
Za veliki deo onoga što danas znam iz istorije civilizacije, biologije, fizike, astronomije i filozofije odgovorna je, zapravo, ta knjiga. 
Trebalo je samo biti radoznao i pratiti putokaze.

Od pojave "Kosmosa" prošlo je, dakle, više od trideset godina.

Koliko je to mnogo vremena može se predočiti i ovako: letelica Voyager 1, ona na čijem je lansiranju radio i Karl Sagan i koji je u letelicu ubacio i čuvenu "zlatnu ploču" na kojoj se nalaze zvuci naše civilizacije, ali i kompozicije Mocarta, Stravinskog i Blind Willie Johnsona je za to vreme stigla u međuzvezdani prostor.
(Ne zaboravite, na toj ploči je i jedna rečenica - na srpskom >>.)


Trudeset godina kasnije produkcione mogućnosti i nova otkrića učinila su da dođe vreme da se ponovo prelistaju i dopune ključne lekcije iz Saganove knjige, te da se nova generacija ohrabri da postavlja pitanja i otkriva svet.

Set Mekfarlan (poznat i kao kreator serijala The Family Guy) i En Drajan (Saganova udovica i ko-autorka prvog serijala) re-kreirali su serijal: umesto Sagana, pred kamerama je poznati prezenter popularne nauke - astrofizičar Nil De Gras Tajson koji je prvom epizodom, emitovanom prošle nedelje u svetu na Fox kanalu sa lakoćom prošetao kroz teme nastanka Kosmosa, biologije i istorije nauke, baveći se Kopernikom, Galilijeom i Đordanom Brunom, počevši priču na istoj hridi kraj okeana sa koje je i Segan počeo, 1980. godine.
Ko je gledao i stari serijal i premijerno emitovanje novog serijala na engleskom prošlog vikenda sigurno se ponovo osećao kao desetogodišnjak koji otkriva šta se nalazi iza ograde i sve što želi je da je preskoči i 
ukrade jabuku sa najbližeg drveta.




Zašto (umesto da bljujem vatru ili naričem nad tmurnom sudbinom ili... ) pišem o "Kosmosu" na dan izbora, nekoliko sati pre zatvaranja glasačkih mesta?

Prvi razlog je što se od večeras, 16. marta - sa svega 7 dana zakašnjenja u odnosu na svetsku premijeru - novi serijal "Kosmosa" emituje i kod nas, uredno titlovan, na kablovskom kanalu National Geographica, od 20.55h.

Drugi razlog je zato što će večeras biti mnogo zdravije i mudrije gledati serijal o avanturama ljudskog duha i putovanjima kroz prostor i vreme, nego buljiti u procene, statistike, rezultate i komentatore i nervirati se.

Zašto bi se nervirali, kada je već ionako - gotovo
to je to, tako ljudi misle.

Rezultati koje ćemo videti u konačnom zbiru su, između ostalog, posledica toga da stvari poput "Kosmosa" nisu česte na ekranima. 
Ovde uveliko odrastaju generacije koje niko ne može da zainteresuje za bavljenje univerzumom oko nas i našim pravim mestom u njemu. A bez postavljanja pitanja, eksperimentisanja, promašaja i traženja rešenja nema napretka, nema zaključaka koje otkrivaš sam, već se prepuštaš poštovanju uvreženih mišljenja, odnosno i stojiš ukopan, dok ti kosmos odmiče sve dalje.

Zato je ova serija važna: jer podseća i nas već odrasle i ohrabruje novu generaciju da raste preispitujući zvezdano nebo iznad nas i moralni kodeks u nama, da postavlja pitanja, promišlja svet oko sebe, menja ga i čini boljim i prijatnijim mestom za život. 
Ohrabruje na stvaranje ličnog kosmosa i osvajanje onog velikog, 

Ne zaboravite, društvu u kojem živimo uveliko nedostaje oko 300.000 ljudi koji su odrasli i na seriji poput ove početkom osamdesetih; koji su odrastali u okruženju koje je ti je davalo priliku da pitaš, probaš, proveriš, pročitaš, saznaš nešto ukoliko te zanima. Ti ljudi su u međuvremenu stvorili neki svoj kosmos na nekom drugom, prijatnijem mestu planete Zemlje.

Neće, naravno, jedna serija poput ove uspeti da promeni bilo šta. 
Ali će, možda, uspeti da napravi prvu iskru i raspali ono što nam toliko dugo nedostaje - i nama odraslima i klincima koji tek odrastaju: zainteresovanost za otkrivanje kosmosa, za razumevanje naših koordinata u vremenu i prostoru.

Zato večeras valja biti na lansirnoj rampi u 20.55h, NG kanal.
I možda već na narednim izborima primetimo da se nešto menja.
Ili ćemo i mi postati deo istorije kosmosa, a na nekoj narednoj ploči koja bude poslata u daleki svemir neće biti jezika na kojem je ovaj tekst napisan.

* * * 

p.s. U Srbiji se pre nekoliko godina pojavilo re-izdanje "Kosmosa", meki povez i - dramatično manji broj ilustracija koje su original činile dragocenim. Zato, ukoliko tragate za potpunim ugođajem, potražite izdanje iz 1983. i uživajte u Kosmosu u njegovoj punoj šarolikosti.
..

12 comments:

  1. Vi'š, ovo nisam znao, slabo pratim u poslednje vreme, večeras ću obavezno pogledati.

    Ja već dva puta ove godine vodio mladunče u opservatoriju, predavanja u planetarijumu ćemo sačekati koju godinu, još je mala.
    Za sada smo naučili da nabrojimo planete po redu...hmmm, pa dobro ne baš po redu, ali se nekako iskobeljamo na kraju :)
    A pošto je rastužuje to što je Plutonu ukinut status planete, mi računamo i njega, baš nas briga, nek crknu dušmani!

    Inače može za nekih 200-300 evra da se kupi sasvim pristojan amaterski teleskop, što i nije puno u odnosu na užitak, kada nažalost ne bi bilo svih ostalih troškova. Međutim, možda se ipak stisnem pa pazarim, i onda dolazi proleće, za vikend šator, vreće i teleskop u kola i u neka brda, malo se smucamo preko dana a uveče zapalimo vatru i gledamo zvezde (u Beogradu je i onako bedna vidljivost)

    P.S.
    Malo precenjuješ tih 300.000, smeo bih da se opkladim da bar 50% njih nije u opšte u tom fazonu o kojem ti pričaš već ih kroz život vuče gola ambicija i ništa drugo, a i pitanje nije da li se sećaju "Kosmosa" već da li su ga uopšte svojevremeno gledali.
    No dobro, da nam fali i 50.000 "takvih" o kojima pričaš (što je dosta realnija cifra) i to je mnogo.

    ReplyDelete
  2. Ima jedan takav mali teleskop kod burazera u kući, uz dosta muke ga je dobavio pre desetak godina i uvek je bez prašine, spreman za gledanje ka nebu :)
    Korisna igračka, zaista :)

    Ne mislim da je svih 300.000 raslo na "Kosmosu" i njegove postulate uzimalo kao gotove modele razmišljanja ili rešenja - ali mi je "Kosmos" jedan od simbola tog vremena pristupa obrazovanju i otkrivanju sveta. Svi ti ljudi su ponikli u okviru takvog sistema, koji je ohrabrivao ljude da koriste klikere a ne samo bubaju.
    Ma, 10.000 više da ih je tu, i to bi nam sad bilo kao kuća.

    ReplyDelete
    Replies
    1. Pazi, ja sam na ovu "igačkicu" bacio oko

      http://www.teleskop.rs/teleskop/ahromati/80900-eq2-skywatcher-refraktor

      sasvim zadovoljava za početak.

      I joj bre, ne bih se baš složio da je ondašnji sistem mnogo ohrabrivao ljude da koriste klikere, seti se samo. Atmosfera jeste bila drugačija, ali je i globalna atmosfera bila drugačija tako da je to samo bio eho opšteg stanja na planetarnom nivou, baš kao što je i ovo sad isto eho trenutnog planetarnog stanja. Baš sam prekjuče dosta dugo skajpovao sa kumom (kada smo već kod "otišlih) i on se žali na istu atmosferu u Nemačkoj, a pazi, kreće se u naučno-istraživačkim krugovima i živi u Hajdelbrgu - poznatom univerzitetskom centru, jelte.
      Kod nas je to zbog siromaštva i nerazvijenosti a i zbog toga što su takve tradicije imale manje vremena da puste korene, samo uočljivije.
      Međutim, trend je nažalost globalni.

      Delete
    2. Dobro, možda termin "koristiti klikere" nije najprecizniji - ali, mene su u školi učili da mogu da učim i iz ne-školskih izvora, da mogu da biram put kojim ću doći do rešenja, da mogu da režem na OTO-u panele kako god hoću - dokle god je finalni rezultat ono što je planirano da bude...

      Bila je drugačija atmosfera, to je jasno.

      A da je trend sad drugačiji, to vidim...

      Delete
  3. @vrabac: mozda Vam ovo bude korisno za nabrajanje planeta po redu (doduse, datira iz vremena kad sam isla u skolu, tj. kad je Pluton jos smatran planetom):
    "Molim Vas, zasto Mars juri stalno u nepromenjenom pravcu?"
    (Svaka rec u ovoj recenici pocinje slovom planete)

    ReplyDelete
    Replies
    1. Hvala, super je fora:)

      Jedino što mislim da je za stariji uzrast i da bi četvrogodišnju devojčicu još više zbunilo - pa ona je do pre nekoliko meseci govorila vanzemljAci umesto vanzemAljci :))
      Tako da se za sada držimo vizuelnog pristupa, dakle slika na kojoj su planete i njihov opis (opet prilagođen uzrastu, da ne kažem polubajkovit).

      No u svakom slučaju hvala, zapamtiću fazon, dobar je.

      Delete
    2. odlično, ovo ću zapamtiti, nisam znala za štos, hvala :)

      Delete
  4. Sasvim slučajno čitam knjigu kosmos (novo izdanje tvrdi povez) a večeras na moju žalost teško da mogu da gledam ...radi se

    Pogledaću u nekoj reprizi svakako

    ReplyDelete
  5. "Zato je ova serija važna: jer podseća i nas već odrasle i ohrabruje novu generaciju da raste preispitujući zvezdano nebo iznad nas i moralni kodeks u nama, da postavlja pitanja, promišlja svet oko sebe, menja ga i čini boljim i prijatnijim mestom za život.
    Ohrabruje na stvaranje ličnog kosmosa i osvajanje onog velikog,

    Ne zaboravite, društvu u kojem živimo uveliko nedostaje oko 300.000 ljudi koji su odrasli i na seriji poput ove početkom osamdesetih; koji su odrastali u okruženju koje je ti je davalo priliku da pitaš, probaš, proveriš, pročitaš, saznaš nešto ukoliko te zanima. Ti ljudi su u međuvremenu stvorili neki svoj kosmos na nekom drugom, prijatnijem mestu planete Zemlje.

    Neće, naravno, jedna serija poput ove uspeti da promeni bilo šta.
    Ali će, možda, uspeti da napravi prvu iskru i raspali ono što nam toliko dugo nedostaje - i nama odraslima i klincima koji tek odrastaju: zainteresovanost za otkrivanje kosmosa, za razumevanje naših koordinata u vremenu i prostoru.

    Zato večeras valja biti na lansirnoj rampi u 20.55h, NG kanal.
    I možda već na narednim izborima primetimo da se nešto menja.
    Ili ćemo i mi postati deo istorije kosmosa, a na nekoj narednoj ploči koja bude poslata u daleki svemir neće biti jezika na kojem je ovaj tekst napisan."

    Mislim da je ovo deo priče koji je važan. Jeste da mislim da sam poludela što sam u ovo vreme, na ovom mestu, u ovim godinama, rešila da rodim dete, i jesam ne jednom rekla da prva reč kojoj ću ga učiti neće biti ni "mama" ni "tata" nego "emigracija", ali ako postoji način da ga odgajim i usmerim tako da bude radoznao, preispituje sebe i sve oko sebe, bori se a ne pušta sebe niz vodu, mislim da će opstati - ovde ili na nekom drugom mestu. Svakako ga na polici čeka ono divno staro izdanje da ga jednom pročita :)
    Hvala, Bojša, na vraćenom samopouzdanju večeras, odoh da gledam šta već treba da gledam :) :*

    ReplyDelete
  6. meni ovo zanimljivo:

    http://www.wired.com/wiredscience/2014/03/gravitational-waves-b-mode-inflation/
    http://www.cfa.harvard.edu/CMB/bicep2/science.html


    Pozdrav!

    ReplyDelete
  7. @Aleks: Nema na čemu, hvala tebi :) Ne sumnjam da će dete biti radoznalo, znajući tebe :)
    Samo čuvaj te knjige da ima šta da čita kad kucne vreme :)

    @akvamarin: "we are all made of stars". Nije to eskapizam, to je vraćanje kući.

    @popite: hvala na linkovima, ova prva vest je juce objavljena i kod nas, ali šturo, tiho...

    ReplyDelete