Friday 17 May 2013

Intermezzo: Ernesto Sabato o heliocentrizmu + Derek koji se bori sa brzinom Zemlje

Najpre Ernesto Sabato - esej objavljen nekoliko meseci što je odustao od bavljenja fizikom i matematikom i posvetio se isključivo - pisanju:

I

"Ideje heliocentrizma je tako jednostavna da bi nas mogao začuditi otpor koji je izazvala u vreme Kopernika. Ima dva razloga koja objašnjavaju tu pojavu. Najpre, ona omalovažava večito budni antropocentrizam:

O, bože! ja bih mogao biti zatvoren u jednoj orahovoj ljusci/
i smarati se kraljem beskonačnog prostora. (Šekspir, Hamlet, II)

Od Mojsija ljudi ne žele da se odreknu svojih kosmičkih povlastica i zamišljaju da je Stvaranje nekako upriličeno baš radi njih lično. Bernarden de Sen-Pjer je smatrao da dinja ima kriške radi lakše porodične upotrebe. Bilo je neizbežno da se Kopernikovo učenje sudari sa tim teološkim i gastronomskim predrasudama. Već je Aristarh sa Samosa bio optužen za bezbožništvo iz istog razloga, a strašljivi Pitagora je vodio dvostruko računovodstvo - geocentrično za široku publiku i heliocentrično za svoju ložu, kao oni poslastičari koji ne jedu ono što prodaju.

Druga je prepreka bila, kao i obično, cenjeni i večito od strane staraca preporučivani zdravi razum. Ta je ustanova proizvod nekoliko uslovnih refleksa i skromnog iskustva, što je ne sprečava u nameri da bude proročka, sa nepogrešivo katastrofalnim rezultatima. Postupak je sledeći: neki starac putovao je kolima i galijom sa tri reda vesala brzinom od stotinu stadija na sat; umorio se i usled kretanja, zavrtelo mu se u glavi. Ako bi zemlja kružila oko Sunca morala bi se kretati brzinom hiljadama puta većom, što ne može biti tačno, jer se nijednom starcu ne vrti u glavi niti se iko žali.

Hipoteza heliocentrizma je spavala sve do Kopernika. Jedan od odgovornih za tu katalepsiju bio je Aristotel, koji je svojim ogromnim policijskim autoritetom sprečio bilo kakvu pobunu protiv ustanovljenog poretka. Šopenhauer i Bertrand Rasel tvrde da je taj filozof predstavljao opštu nevolju dvadeset vekova. Mnogi se ljute, iznoseći tvrdnju da je bio veliki um. Ne vidim tu nikakvu protivrečnost: samo veliki um može prirediti veliku nevolju. Da je Aristotel bio nekakav mediokritet ne bi bio kadar da dve hiljade godina sprečava dolazak nove fizike. Geniji pokreću velike napretke u ljudskoj misli: ali kad im se desi da budu u zabludi, kadri su da je koče tokom vekova."

(Prekucano iz "Pojedinac i Univerzum" Ernesta Sabata, Gradac, 2005. Sabato je studirao matematiku, fiziku i filozofiju, pre no što se u trideset i četvrtoj godini posvetio pisanju.)

II

Višestruko nagrađivani kratki film Dena Ojarija je priča o Dereku koji se bori - sa brzinom planete Zemlje.
Pokušava da "drži korak".

Podsetnik: Zemlja rotira oko Sunca brzinom od 30 km/s.
To je veoma, veoma brzo.

Zato, slobodno usporite.


.

8 comments:

  1. "Ideje heliocentrizma je tako jednostavno da bi nas mogao začuditi otpor koji je izazvala u vreme Kopernika. Ima dva razloga koja objašnjavaju tu pojavu."

    pa ne baš. jesi li čitao "Strukturu naučnih revolucija" od Tomasa Kuna? Čudi me da Sabato, sa tim obrazovanjem, tako priča.

    Knjiga se može nači i u pdf formatu na mreži, preporučujem. Inače je jedna od kamena temeljeca filozofije prirodnih nauka. Pogledaj malo reference po mreži.

    dotle, (dok ne nabaviš) evo na primer jedan link

    http://plato.stanford.edu/entries/thomas-kuhn/

    "In detailing the problems with the Ptolemaic system and Copernicus’ solution to them, Kuhn showed two things. First, he demonstrated that Aristotelian science was genuine science and that those working within that tradition, in particular those working on Ptolemaic astronomy, were engaged in an entirely reasonable and recognizably scientific project. Secondly, Kuhn showed that Copernicus was himself far more indebted to that tradition than had typically been recognized. Thus the popular view that Copernicus was a modern scientist who overthrew an unscientific and long-outmoded viewpoint is mistaken both by exaggerating the difference between Copernicus and the Ptolemaic astronomers and in underestimating the scientific credentials of work carried out before Copernicus. This mistaken view—a product of the distortion caused by our current state of knowledge—can be rectified only by seeing the activities of Copernicus and his predecessors in the light of the puzzles presented to them by tradition that they inevitably had to work with."

    ReplyDelete
  2. e da, glede Aristotela...

    nije "njegov veliki um" taj koji je sprečavao dolazak nove fizike, već čitav jedan splet civilizacijsko-idejnih okolnosti. morala se nova svest izbrusiti, novi temelji postaviti. nije problem čak ni u suludim dogmatama, mada takvi tipovi jesu problem sami po sebi, nije "mračni srednji vek" nastupio neposredno posle njegove smrti. bilo je tu bar još 7 vekova "slobode" (ok, robove ko jebe) pa ništa. prosto, antički svet je iscrpeo svoje ideje i kraj. nove paradigme su tek morale biti stvorene, a u njihovom stvaranju je mnogo toga učestvovalo.

    ReplyDelete
  3. Meni je i dalje bliži ono Saganovo poimanje tog problema, a to je da je Kopernik zapravo samo ponovo zakucao na zid Aristarhovu ideju, tj. da je u ovom slučaju on samo "prepisao" nešto već napisano, ali zaboravljeno, tj. gurano pod tepih.
    No, prekucao sam ovog Sabata i zbog stila i zbog dedukcije i tog stava da je Aristotel kao bio kamen spoticanja progresu, sa čime se zapravo ne slažem, ali nemam dovoljno dokaza da tvrdim suprotno. Možda će preporučeni Kun pomoći (hvala!), ovaj pasus me vuče ka daljem čitanju.

    Od cele te "naučno-popularne" ekipe, Borstin mi je ipak i dalje najprihvatljiviji, retko viđen odnos prema svim pitanjima, pametan izbor izvora i tvrđenja koja iznosi kao zaključke.

    ReplyDelete
  4. Kako da ti kažem, upravo se radi o tome da Tomas Kun nije deo te "naučno-popularne ekipe" :)

    "Struktura naučnih revolucija" je npr. obavezna literatura na predmetu Istorija i filozofija fizike na Teorijskoj fizici, bar je nekada bila.

    Mislim, svaka čast Saganu, mnogo ga i ja volim, odrastao sam uz njega. Sećam se ide Kosmos na TV, a ja sa ćaletom sednem i gledamo, a meni "ovolike" oči i otvorene usta. Pa me onda ćale vodi (na moje insistiranje, ali i njegovu želju) na predavanja na Kališ u planetarijum i u opservatoriju. Još direktor opservatorije bio brat njegov ortaka, pa onda još dva sata ostanemo da pričamo. I tako...

    Ali ako pričamo o Kunu onda je to bar za dva-tri reda veličine ozbiljnija priča od Sagana.

    Aristarh bi da se sada pojavi, a da mi posedujemo znanja samo iz onog vremena, bio samo "još jedan tip sa halucinacijama" poput onih što svakih nedelju dana izmišljaju novi perpetuum mobile. Prosto ne bi prošao ni jedan metodološki test, koji bi mu dao za pravo.
    I da ne budem pogrešno shvaćen, dobro je što je tako. Nauka, a naročito fizika, mora biti stroga ili ne bi bila ono što jeste.

    E sad, možemo uvesti hipotezu da je još onda Sveti Duh govorio kroz njega, ali bojim se da se tebi kao (bar javno) deklarisanom ateisti to ne bi svidelo ;)

    ReplyDelete
  5. Shvatio sam ja na osnovu onog citata koji si postavio da je Kun "korak dalje" u odnosu na naučne populariste (tm) i da je vreme da se uhvatim u koštac sa istim ukoliko želim da napredujem ka sledećem nivou.
    A gledao sam "Kosmos" na netu nedavno ponovo, 3-4 epizode, i nakon trideset godina je fenomenalan kao vodič kroz filozofsko-matematičko-biološke zavrzlame, voleo bih da to vidim ponovo na "redovnom programu". Ukoliko može "Neven", može i ovo.

    Ima na spisku mojih omiljenih mislilaca sigurno nekoliko njih koji su tvrdili da Sveti duh govori kroz njih, nemam ja problem sa tim :) Druga je stvar što su posle bili odbačeni ili barem bojkotovani od formalnih predstavnika Svetog duha na Zemlji :)

    ReplyDelete
  6. Sabato nije samo studirao fiziku, već i doktorirao na MIT-u, da bi nakon svega toga oterao sve to i počeo da se bavi pisanjem (pre toga živeo poput Valdena na selu, imaš to u njegovim sećanjima, objavio AED studio, a i odavno se teram da piskaram nešto o Sabatu...)

    Glede Kuna, jeste ozbiljnija priča, ali i on je pomalo napušten što se filozofije (i istorije) nauke tiče, ali da je klasik, to stoji (bio je literatura pre par godina na predmetu na FF-u). I ako ne grešim, i geocentrični model može da se naštimuje da daje dobra objašnjenja, samo što bi za svaki novi fenomen on postajao sve kompleksniji, dok npr heliocentrični dobro radi posao. A to je ono što nauka na kraju i jeste, ne neko traganje za nekom istinom, već opisivanje, objašnjenje i predviđanje fenomena. Cheers!

    ReplyDelete
  7. Da dodam i ovaj esej kao preporuku za čitanje:

    http://www.viva-fizika.org/ernesto-sabato-sirenje-univerzuma/

    ReplyDelete
  8. Kasnim sa odgovorima, nakon nošenja ploča za biblioteku sada je faza pakovanja biblioteke... Iznenadio sam se šta sve zapravo od knjiga imam, a što je stajalo godinama po ćoškovima našeg malog stana...

    Pratiću tragove što pre, hvala! :)

    ReplyDelete