Thursday 17 December 2009

Desetleća



Vreme je, izgleda, za
svođenje računa - ne samo godišnjih, već i decenijskih: dobar je povod, okrugao broj, ljudska opsednutost jubilejima i etapama. Opsednutost slična onoj s kraja prošlog veka - kada sam dve zime zaredom (1999. i 2000. ) snimao tekstove poput "dočekajte novi vek...". Ređaju se najvažniji albumi, pesme, filmovi, cice, macani, modni trendovi, važni brendovi. Kao da ćemo opsesivnim merenjem i brojanjem uspeti da razlučimo u kom ritmu se pojavljuju remek-dela, sreće, nesreće i mirakuli.

Ipak, atmosfera ponese - i pomislim kako bi trebalo da pregledam sopstvene fotografije iz prethodnih dekada i onda pokušam da objasnim samom sebi
iz prošlosti neke korake i poteze. (Ova rečenica je dostojna Kalvina. Ne filozofa, već Hobsovog prijatelja). Pomislim i da je trenutak da ponovo preslušam „Here are the Young Men, a weight on their shoulders/Here are the Young Men, well where have they been?“, ne bih li sabrao misli.
Rezultat: shvatiš kako te godine učine pomalo otpornim na Weltschmerz, u bilo kojoj formi, iako ga i dalje simpatišeš. Možda je to znak starenja. Kao i činjenica da me suštinski ne zanima da pravim liste najboljih albuma, pesama, filmova, spotova, rečenica, događaja i promašaja.

Elem, to buljenje u vreme prošlo isuviše liči na pogled kroz one dugačke cevi položene u blato gradilišta, na čijem se drugom, a dalekom kraju nazire nešto svetla iz blistave prošlosti, dok je skoro sve ostalo u tami, tek poneki zrak svetla se probija kroz retke rupe nastale od rđe. I glas odjekuje uzaludno (... zaludno... lud... dno....) Blesavo je piljiti u toliku tamu, ništa dobro ne nastaje od gledanja u mrak.
Zato se valja okrenuti na drugu stranu, sakupiti malo kuraži (nije naodmet) pred početak te nove dekade i sabrati sve što dolazi.
Toliko toga još uvek nisam uradio,
proživeo,
osvojio,
odbacio,
promenio,
zasadio,
pa presadio,
a ponešto i posekao,
okrečio,
zid pomerio,
krov probio.
Pored tolikog spiska, nema vremena za reminscencije.
Juriš u izvedbu futura II!
Ukoliko pre te izvedbe pokušam deskriptivno da izlistam želje po važnosti, od srca ću nasmejati onog levo sa gornje fotografije – jer, najzabavnije u dosadašnjem vremenu je upravo to da se ništa nije događalo planski, a planovi su se na kraju nekako - ipak ispunili!
Uglavnom.

7 comments:

  1. A kako se gradi futur II? Jel od glagola biti ili ne biti? Tvoj drug i nekadasnji kolega Jordan.

    ReplyDelete
  2. @mario: mislis fotka/e :)

    @jordan: od "ne biti" futur II - ne biva! Kako je Futur II glagolski oblik za radnju koja ce se izvrsiti pre, posle ili istovremeno sa nekom drugom buducom radnjom - ako "budem planirao" - onda cu planove i ispunjavati ;)
    Pozdravljam te!

    ReplyDelete
  3. Decembar 1999. godine je bio pre 150 godina.
    Toliko.

    ReplyDelete
  4. jesi u pravu.
    a 1989. je vec mit i legenda.

    ReplyDelete
  5. Ova komparacija sa cevima ti je antologijska. :)

    ReplyDelete
  6. Mlad sam ja jos za antologije!
    Ali, hvala ti! ;)

    ReplyDelete